Italy to Croatia and back: new tendencies vs new tendency.

Comparing critical hypotheses. 1963-1983.

  • Giovanni Rubino Università Roma Tre

Abstract

Since 1959 an intellectual friendship between Umbro Apollonio and Vera Horvat Pintarić signed a fundamental step in the Italian - Croatian art relations during socialist Yugoslavia. That relationship intensified in 1963, through the exhibitions Nove tendencije held in Zagreb from 1961 to 1973, allowing Apollonio a direct knowledge of what was happening, who developed a personal critical theory that he named as the new tendency. Its primary actions were to recall the historical avant-garde, employing technologic materials, approaching industrial production and the will to modify social reality.

Through the exchanged letters between Apollonio and Horvat Pintarić during the Sixties, this article aims at analyzing and reconstructing the decisive steps that brought Italian programmed art to Croatia and vice versa the knowledge of Yugoslav art to Italy. Furthermore, this study will compare the primary sources of the time with the subsequent historiographic and critical reworking of Lea Vergine, who in the 1980s would have played a fundamental role in relaunching the new trend, albeit in controversy with Horvat Pintarić.

Downloads

Download data is not yet available.

References

2 zagrebački triennale (1959), catalogo, 22 aprile – 20 maggio, Zagabria: Umjetnički paviljion, Zagabria: Muzej za umjetnost i obrt.
Alternative attuali 2 (1965), catalogo, a cura di E. Crispolti, 7 agosto – 30 settembre, L’Aquila: Castello Spagnolo, Milano: Lerici.
Arte programmata (1962), catalogo, 15-30 maggio, Milano: Negozio Olivetti, Milano: Olivetti.
Getulio (1961), catalogo, settembre, Lubiana: Mala Galerija, Lubiana: Delo.
Getulio Alviani (1962), catalogo, 26 maggio – 10 giugno, Zagabria: Galerija suvremene umjetnosti, Zagabria: Gradska galerija.
Groupe de recherché d’art visuel (1962), catalogo, Parigi: Galerie Denise René, Parigi: Galerie Denise René.
Izložba Suvremene Talijaske Likovne Umjetnosti (1956), catalogo, 30 settembre - 21 ottobre, Zagabria: Umjetnički paviljon, Zagabria: Gradska Galerija.
L’ultima avanguardia: arte cinetica e programmata (1983), catalogo, a cura di L. Vergine, 4 novembre 1983 – 27 febbraio 1984, Milano: Palazzo Reale, Milano: Mazzotta.
Nouvelle Tendance (1964), catalogo, 17 aprile – 1 giugno 1964, Parigi: Palais du Louvre Pavillion de Marsan, Parigi: Musée des Arts Décoratifs.
Nuova Tendenza 2 (1963), catalogo, 14 dicembre – 15 gennaio, Venezia: Fondazione Querini Stampalia, Venezia: Lombroso Editore.
Oltre l’Informale. IV Biennale internazionale d’arte (1963), 7 luglio – 7 ottobre, San Marino: Cinema Kursaal, San Marino: Ente Governativo Turismo.
Troisième Biennale d’art des jeunes (1963), catalogo, 28 septembre - 3 novembre, Parigi: Musée d’art Moderne, Parigi: Musée d’art Moderne.
XXX Biennale Internazionale d’Arte di Venezia (1960), catalogo, giugno-ottobre, 1960, Venezia: Giardini di Castello, Venezia: Stamperia di Venezi, pp. 134-136.
Apollonio, U. (1961), Struttura e forma applicata, La Biennale di Venezia, 43, pp.254-256.
Apollonio, U. (1963), Ipotesi su nuove modalità creative, Quadrum, 14,1963, pp.5-34.
Apollonio, U. (1964), Ipotesi su nuove modalità creative, Quaderni di San Giorgio, Venezia: Fondazione Cini, pp.641-657.
Apollonio, U. (1966), L’arte programmata, Siprauno, 3, pp.54-67.
Apollonio, U. (1967), Nova tendencija u Italiji, Umetnost, 11, pp.27-32.
Apollonio, U. (1979), Occasioni del tempo. Riflessioni - ipotesi, Torino: StudioForma.
Argan, G. C. (1956), Mondrian: quantità e qualità, Comunità, X, 42, pp. 66-73.
Argan, G. C. (1961), Moda stile costume, Figure di un’epoca 1900-1961, Torino: Fratelli Pozzo.
Argan, G. C. (1962), La Biennale delle retrovie, Il Messaggero, 18 giugno, p.3.
Argan, G. C. (1964), Tecnica e ideologia in un Convegno a Rimini, Le Arti,10, pp.32-33.
Barbero, L. M. (2014), Azimut/h. Continuità e nuovo, catalogo, 20 settembre 2014 – 19 gennaio 2015, Venezia: Collezione Peggy Guggenheim, Venezia:Marsilio.
Bihalji-Merin, O. (1959), Iugoslavia, Polonia, in L’Arte dopo il 1945. La pittura, Grohmann W. [ed.], Milano: Il saggiatore, pp. 131-140.
Castellani, E. (1960), Continuità e nuovo, Azimuth, 2,1960.
de Sanna, J. (1999), Forma. L’idea degli artisti 1943 – 1997, Ancona-Milano: Costa&Nolan.
Denegri, J. (2004), Constructive approach art. ExAt 51 and New Tendencies, Zagabria: Horetzky.
Denegri, J. (1979), ExAt 51, 1951-1956, Zagabria: Galerija Nova.
Feierabend, V.W. (2009) [ed], Gruppo N. Oltre la pittura oltre la scultura, l’arte programmata, Milano: Silvana Editoriale.
Fergonzi, F. (2019), Una nuova superficie. Jasper Johns e gli artisti italiani 1958-1968, Milano: Electa.
Horvat Pintarić, V. (1959), Pittura jugoslava oggi, La Biennale di Venezia, 35, pp. 20-29.
Horvat Pintarić, V. (1961), Moda, stil i navike, Telegram, 71, p.8.
Horvat Pintarić, V. (1962a), Crtač svjetla. Izložba talijanskog slikara Getulija u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu, Telegram, p.5.
Horvat Pintarić, V. (1962b), XXXI Bijenale u Veneciji, Istinitost i igra vrijednosti, Telegram, 13 luglio, p.3.
Horvat Pintarić, V. (1962c), Suvremene Likovne Alternative, Telegram, 14 novembre, p.4.
Horvat Pintarić, V. (1963a), Kamo idu mladi umjetnici?, Večerni list, 2 settembre, p. 6.
Horvat Pintarić, V. (1963b), L’ “abattoir” di Arroyo e altre proteste alla terza biennale dei giovani, L’Europa Letteraria, 22-23-24, pp.232-235.
Horvat Pintarić, V. (1964), Suvremena jugoslavenska umjetnost/Arte contemporanea jugoslava, Civiltà delle Macchine, 3, pp.37-47.
Horvat Pintarić, V. (1984), Requiem za Nove tendencije, Star, 383, pp.36-38.
Kelemen, B. (1961), Od slike do objekta, Telegram, 73, p.5.
Kolešnik, L. (1998) [ed.], Hrvatska likovna kritika 50ih, Zagabria: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske.
Medosch, A. (2016), New Tendencies. Art at the Threshold of the Information Revolution (1961-1978), Cambridge-Londra: The MIT Press.
Morisani, O. (1956), L’astrattismo di Piet Mondrian, Venezia: Neri Pozza Editore.
Popper, F. (1967), Naissance de l’art cinétique. L’image du mouvement dans les arts plastique depuis 1860, Parigi: Gauthier-Villars.
Putar, R. (1962), Arte Programmata, Čovjek i prostor, 115, p.6.
Richter, V. (1960), Dilema suvremenog likovnog kretanja, Čovjek i Prostor, 100, pp.1-7.
Rubino, G. (2016), Progettare la visione. Il neoplasticismo rivisitato (1952-1963), in Lo IUAV e la Biennale di Venezia. Figure, scenari, strumenti, Castellani F., Carraro M., Charans E. [ed.], Padova: Il poligrafo casa editrice, pp.49-70.
Segato, G. (1983), L’ultima avanguardia: romantica è la geometria, ArteTriveneta, 40, pp.10-11.
Sinobad, V. (1956a), S venecijanskog biennala. Izložba Mondriana, Vjesnik, 6 ottobre 1956, p.6.
Sinobad, V. (1956b), Korisni susreti, uz izložbu suvremene talijanske likovne umjetnosti u Zagrebu, Vjesnik, 14 ottobre, p.6.
Sinobad-Pintarić, V. (1957), XI Triennale, Čovjek i Prostor, 66, pp. 4-5.
Vergine, L. (1973), L’arte cinetica in Italia. Conferenza tenuta l’11 marzo 1973, Roma: Soprintendenza alle Gallerie Roma II Arte Contemporanea.
Vigo, N. (1965), Arte programmata a Zagabria, Domus, 431, pp.46-49.
Vinca Masini, L. (1984), Dialogo nello spazio. La mostra “Arte programmata e cinetica 1953-1963” a Milano, Domus, 647, p.69.
Published
2021-12-21
How to Cite
Rubino, G. (2021). Italy to Croatia and back: new tendencies vs new tendency. ABside, 3, 173-195. https://doi.org/10.13125/abside/4916
Section
Essays